Malta je predivna, povijesno bogata, šarena kraljica Sredozemlja. No, ako ste planirali ljetovati na Malti, a nigdje niste pročitali o njezinim nedostacima, obavezno pročitajte ovaj blog post do kraja. Ovdje ćete pronaći realnu sliku o Malti kako se na putovanju ne biste neugodno iznenadili.
Naš prvi dodir s Maltom je bio pomalo razočaravajući. Arhitektura Malte je grozna. Načičkano deset različitih stilova u nizu, kuća do kuće, zgrada do zgrade, svaka u svom stilu i hrpa debelih strujnih kablova koji vise po svuda. Na prvu sam imala osjećaj da sam došla u Beirut. Vjerojatno je takvoj ružnoj gradnji posredovao nagli porast turista u kratkom razdoblju. Turistički gradovi kao St Juliens, Sliema i Buggiba su isto takvi. Bez duše. Evo, uvjerite se.
Međutim, onda odete u Vallettu i sve predrasude padnu u vodu. Valleta je malteška kraljica, grad s nekoliko predivnih vidikovaca, isprepletene ulice po brežuljcima sa šarenim vratima i prozorima, povijest na svakom koraku, baš prekrasna. Ako ćete negdje imati potrebu fotkati unedogled, to će biti Valletta.
Kada bi europske gradove birali za Miss, Valletta bi bila miss fotogeničnosti. Ta najmanja europska metropola je fascinantno lijepa. U njoj se osjeti snažan talijanski utjecaj. Gradili su je vitezovi i tada je to bio takozvani grad podignut „od gospode za gospodu”. Ukratko, Valletta je barokno remek-djelo i čitav grad je proglašen UNESCO-vom svjetskom baštinom. Tijekom gradnje, imali su na umu da ona mora služiti i za obranu pa je utvrđena bedemima sa svih strana, a posebno lijepa je ona strana s pogledom na more.
Šetajući ulicama Vallette pogled će vam plijeniti obojana vrata i prozori. Crvena, zelena, plava, žuta. Kao da su na natjecanju. Ulice se s nama poigravaju, malo uzbrdo, malo nizbrdo i tako preko nekoliko brežuljaka sve do centra.
Tu je i veličanstvena Bazilika sa svojim stupovima od crvenog mramora. Oko centra se može uživati u prekrasnim zelenim vrtovima i fontanama, a samo nekoliko koraka dalje su predivne arkade kroz koje puca pogled na more i utvrđene okolne gradove.
Valletta je bila najsnažnija utvrda za obranu s mora, a tome u čast i dan danas pucaju topovi točno u podne uz ceremoniju smjene straže. Impresivno!
No, nije oduvijek Valletta bila glavni grad Malte. Još jedna utvrda ponosno stoji u centralnom dijelu otoka na uzvisini – Mdina, nekadašnji glavni grad Malte. Mdina je jednako veličanstvena kao i Valletta. Njezine zidine skrivaju predivan primjer stoljetno starih zgrada koje su do danas savršeno očuvane. I tu oko privlače različite boje. Mdina je bila glavni grad Malte sve do dolaska vitezova 1530. godine.
U Mdini smo iskusili Mdina Knights Expirience, a to je audio-vizualni 3D prikaz drame koja se vodila u Mdini i na Malti. Od brodoloma Sv. Pavla, preko potresa u srednjem vijeku sve do slavne obnove. Dramatični prizori bitki i vitezova oduzet će vam dah na 30 minuta. Izvan zidina Mdine je simpatični Rabat, poznat po svojem mirnijem karakteru. Uske uličice, nekoliko crkvica i popularne katakombe Sv. Pavla koje vrijedi posjetiti.
Ali, ali! Stop! Ako je neki gradić na Malti poseban, to je definitivno Marsaxlokk. Ovaj ribarski gradić najšareniji je biser Malte. Evo zašto.
Čitav zaljev prepun je šarenih ribarskih brodica imenom luzzu. Pre-div-no! Kao umjetnički sajam na otvorenom. I to besplatan. Malo smo se raspitali zašto su brodice tako tipično netipično obojane. Navodno svaka boja ima svoje značenje. Donji dio broda ofarban je smeđe ili tamnocrveno i označava do kuda je voda. Boja pruge koja ide po sredini cijelog broda označava iz kojeg mjesta je brod (odnosno njen vlasnik). Kada je ta pruga crna, znači da se tuguje za članom obitelji koji je preminuo.
Mi smo srećom ostali živi unatoč vožnji autom po lijevoj strani. Da, rentali smo auto i, kaže Ivan, to mu je bilo vrhunsko iskustvo. Iskreno, ja se ne bi usudila voziti. Sama pomisao na ulazak u rotor ulijevo je za mene nepojmljivo. Auto smo iskoristili za švrljanje otokom i obilazak manje poznatih mjesta. Ok, plan je bio Plava laguna, ali vrijeme nas nije baš pomazilo. Kratka vožnja gliserom bila je i više nego uzbudljiva jer su u čamac udarali poprilični valovi. Budući da je bio studeni, očekivali smo puno manje turista, no svejedno ih je bilo, i to dosta. Nakon izlaska s glisera na otok Komino, potrebno je pješačiti nekih 10 minuta po otoku da bi se došlo do famozne Plave lagune. Moguće je i da inače (po mirnom vremenu) brodovi stanu direktno u Plavu lagunu pa ne morate pješačiti.
Laguna je, nažalost, bila sve samo ne plava. Siva, tmurna, valovita i vjetrovita. Ipak, bilo je hrabrih.
Ako planirate u Plavu lagunu usred ljeta, sunce će vas nemilosrdno pržiti jer nigdje nema hlada.
Ipak, ima dovoljno kioska i štandova s hranom i pićem za okrijepu.
Nakon Plave lagune, krenuli smo na južnu stranu otoka prema Golden bay zaljevu s prekrasnom pješčanom plažom. Na putu smo stali fotkati Popajevo selo u koje nismo imali namjeru ulaziti. Možda drugi put, s djecom.
Golden bay je stvarno lijepa plaža i jedina prava plaža na kojoj se može uživati cijeli dan. Predivan zlatni pijesak i restorančić s dobrom hranom odmah na plaži. Tu su i nekoliko hotela u kojima je moguće odsjesti, ali ste u tom slučaju odcjepljeni od glavnih atrakcija Malte.
A sada mane.
Osim ružnjikavih mjesta kao što su St. Juliens, Sliema i Buggiba, najvažnije je reći da Malta nije kupališna destinacija. Barem ne za nas s Jadrana. Kako je Malta cjelogodišnja destinacija s oko 300 sunčanih dana godišnje, birajte bilo koje godišnje doba, samo ne ljeto. Užasno je vruće i velike su gužve. Nedostatak pristupačnih i lijepih plaža je dovoljan razlog da na Maltu odete prije ili poslije ljeta. Fokusirajte se na obilazak atrakcija, a manje (ili nikako) na kupanje i plaže. A ovako izgledaju plaže:
Inače, na ovoj zadnjoj slici je bazen (jedan u nizu) koji nas je zainteresirao. Zašto je to tu? Sigurno ima neku priču. I stvarno ima. Radi se o “zdravim bazenima” ili kupalištima, kako su ih prije nazivali, prvenstveno za žene. Nekada se na Malti uopće nije kupalo u moru, ali kako se turizam počeo razvijati tako je prirodno došlo da tamo gdje ima mora, ima i kupača. Žene se prije nisu smjele skidati u javnosti, bilo je to jako čudno. Zato su izdubljeni ovi bazeni nad koje se moglo postaviti svojevrsni zaklon, mi bi to nazvali tenda. Tako su se žene mogle slobodno banjati u badićima, a da nisu plijenile poglede prolaznika. Kasnije su ove bazene koristila i djeca.
Ono što mi je na Malti nedostajalo, a što se obično osjeti po drugim europskih gradovima, je kako grad diše. Čak i u kasnu jesen, bilo je toliko turista i radnika iz drugih krajeva Europe da sam malteški jezik čula svega par puta. Više se čuje engleski i sprski jezik. I često se dogodi da naručite coffee, please, a konobar kaže može, stiže. I sad, koliko je fora sresti ljude s naših područja u drugim krajevima svijeta, toliko je i umanjen doživljaj lokalnoga. Rekla bih da se ovdje lokalno svodi na internacionalno. Isto je i s hranom. Većina restorana nudi fish & chips, menu prilagođen Britancima, koji su ovdje najbrojniji turisti, iako znam da Malta ima odličnu tradicionalnu kuhinju. Morate se potruditi da biste pronašli dobar restoran s lokalnom hranom, a pod time mislim na zečetinu. Zec je malteški specijalitet, pa ga svakako probajte. Ako bih preporučila jedan restoran, to je onda Ta’Kris u Sliemi gdje lokalci dolaze jesti. Uvijek je gužva pa rezervirajte stol dan ranije. Ljubav ide kroz želudac, kažu. A ja znam tko je najsretniji kad fino papa.
Da zaključim, Maltu treba posjetiti i detaljno istražiti. To nije upitno. Izuzetno je lijepa zemlja, bogata povijesnim znamenitostima. Ovdje sam istaknula neke nedostatke, ali ni jedan od tih razloga nije dovoljan da bi ju zaobišli. Svakako ju stavite na svoj popis zemalja koje ćete posjetiti.
Što mislite o proljeću na Malti?
Potpisujemo.